Da li su ugljeni hidrati zaista toliki bauk?

U današnje vreme češće možemo čuti da neko uopšte ne jede ugljene hidrate, nego što je to bio slučaj nekada.

Po čemu se razlikuju ugljeni hidrati danas od onih pre dvadesetak godina?

Razlikuju se samo po našem ubeđenju.

Mnogi veruju da će se njihovim izbegavanjem osloboditi naslaga sala, jer misle da ukoliko ne unose ovu vrstu namirnica, kao gorivo koristite već postojeće masnoće iz svoga tela.

To ipak nije sasvim tačno.

Pogrešno protumačeni, ugljeni hidrati su goreća tema današnjice, a njihovo nerazumevnje stvara toliku konfuziju te se vodi polemika da li ih uopšte treba konzumirati.

Šta su zapravo ugljeni hidrati?

Namirnice bogate ugljenim hidratima su primarni izvor energije za sve funkcije koje obavljanaše telo. Organizam razbija ugljene hidrate u gorivo za ćelije, pa je zato umerena količina ugljenih hidrata neophodna u svakodnevnoj ishrani.

Što su oni kompleksniji, to će se sporije razgrađivati u organizmu sve dok se ne pretvore u glukozu.

Glukoza koja je neophodna metabolizmu za normalno funkcionisanje, ne bi trebala da mu bude uskraćena.

Eliminisanje uglenih hidrata na duže staze može izazvati suprotan efekat u kome će organizam imati još veću potrebu za njima, te će ih potražiti u slatkišima, brzoj hrani i onim ugljenim hidaratima koji brzo sagorevaju. Odnosno u prostim ugljenim hidartima.

Primeri prostih ugljenih hidata su pasta, hleb, slatkiši, sokovi… No, izbegavanje ovih namirnica ne znači da nećete uneti ugljene hidrate u organizam, jer retko gde možemo pronaći namirnicu koja ih ne sadrži.

Razlika je u tome da li su složeni ili nisu.

Ugljeni hidrati

Zbog čega su prosti ugljeni hidrati nezdravi?

Ukoliko obrok sadrži veliku količinu prostih ugljenih hidata, oni će se vrlo brzo razgraditi u organizmu i podići šećer u krvi, što može dovesti do preteranog otpuštanja insulina koji kontroliše nivo šećera.

Usled čestog ponavljana tako nagle stimulacije insulina, ćelije jetre i mišića na njega postaju otporne. Insulinska rezistencija može dovesti do toga se povećan unos ugljenih hidrata skladišti u reserve masti, odnosno sala umesto da se njime hrane ćelije organizma. Ovo pak dalje može voditi u gojaznost ali i dijabetes.

Ishrana koja ne sadrži odgovarajuću količinu ugljenih hidrata može se negativno odraziti na kvalitet spavanja.

Zašto?

Hormon melatonin koji se oslobađa kada spavamo, svoje oslobađanje duguje upravo hidratima. Stoga ne bi bilo loše da složene ugljene hidrate uvrstite u izbor namirnica za večeru i na taj način sebi obezbedite čvrst i miran san.

Kako je naš organizam programiran?

Naše telo programirano da obezbedi energiju za preživljavanje, a posledice toga vidimo na primeru ispod.

Hormon leptin se proizvodi iz ćelija masti, a njegov glavni zadatak je komunikacija sa hipotalamusom. Ukoliko su zalihe leptina niske, leptin će mozgu poslati informaciju da mu je potrebna dopuna, a mi ćemo zbog toga ogladneti.

Kada jedemo češće, leptin brže reguliše masti i šećere, a radi potpuno suprotno kada ne jedemo redovno i dovoljno.

Najbolji način da podignemo nivo leptina jeste da konzumiramo složene ugljene hidrate, ali da pritom i vežbmo.

Primeri složenih ugljenih hidrata su; povrće, grašak, pasulj, krompir, pirinač, mleko, voće, žitarice od celog zrna.

Ove namirnice su bogate vlaknima, mineralima, vitaminima i sporije sagorevaju obezbeđujući dovoljno količinu energije za duži vremenski period.

Treniranje je pravi izbor.

Treniranjem se troši potrebna količina glikogena, koji opet dolazi iz hidrata. Nakon treninga osim proteina, važno je uneti i ove namirnice, koje su nepotrebno proglašene lošim.

Istina je zaparavo da oni nisu ni dobri ni loši i sve zavisi od toga kako i na koji način se prema njima odnosite.  Preterivanje u bilo čemu, tako I u ishrani, retko kada može izaći na dobro.

Balansirana ishrana, zdrav izbor namirnica i redovna fizička aktivost uvek su topla preporuka i najbolji recept.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *